- izvansudski pregovori u cilju isplate naknade s naslova prouzročene štete
- pregovori s osiguravajućim društvima
- zastupanje u sudskim postupcima s naslova naknade štete
Naknada štete – Česta pitanja:
1. Doživio sam prometnu nesreću za koju nisam kriv – mogu li tražiti odštetu i od koga?
Da, ako niste krivi za prometnu nesreću, imate pravo tražiti naknadu štete od osiguratelja vozila koje je izazvalo nesreću. Tako možete tražiti odštetu s naslova imovinske štete (npr. troškove popravka motocikla, prouzročene troškove liječenja, izgubljenu zaradu) i s naslova neimovinske štete (npr. naknada za pretrpljeni strah, bolovi, umanjenje životnih aktivnosti).
Preporučuje se nakon nesreće zvati policiju koja će sastaviti zapisnik i izdati potvrdu o prometnoj nesreći. Uz odštetni zahtjev oportuno je priložiti navedenu dokumentaciju dobivenu pod policije, medicinsku dokumentaciju odnosno račun popravka nastale štete.
Ukoliko nije moguće postići dogovor povodom odštetnog zahtjeva, može se pokrenuti parnica pred nadležnim sudom radi naknade štete.
2. Zapeo sam na loše održavanom pločniku i ozlijedio se. Tko je odgovoran?
U tom slučaju odgovorna je jedinica lokalne samouprave (grad ili općina) jer su dužni održavati javne površine u sigurnom stanju. Navedeno predstavlja odgovornost iz tzv. opasne stvari (čl. 1063. ZOO), gdje nije potrebno dokazivati krivnju, već samo da je šteta nastala uslijed neodržavanja.
Preporučuje se fotografirati mjesto nesreće, uzeti podatke svjedoka i odmah potražiti liječničku pomoć, a koji će dokazi služiti radi ostvarenja prava na naknadu. Prije tužbe može se uputiti pisani odštetni zahtjev nadležnoj jedinici lokalne samouprave.
3. Pas me ugrizao na javnom mjestu – imam li pravo na naknadu štete?
Da, imate. Odgovoran je vlasnik psa, bez obzira na to je li pas bio na povodcu ili nije. Ugriz psa predstavlja opasnu radnju životinje pa se primjenjuju odredba o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.
Imate pravo na naknadu troškova liječenja, duševne boli, eventualne estetske štete i izgubljenu zaradu ako niste mogli raditi, dakle i na imovinsku i na neimovinsku štetu. Vlasnik se eventualno može osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
4. Može li se tražiti odšteta ako liječnik pogriješi tijekom liječenja?
Može. Odgovornost za liječničku pogrešku (tzv. medicinska pogreška) izuzetno je osjetljivo i pravno složeno pitanje,koja se nerijetko pojavljuje u praksi. U takvim je slučajevima neophodno dokazati da je liječnik odnosno bolnica postupila nesavjesno, tj. suprotno pravilima medicinske struke.
Ključno je imati medicinsku dokumentaciju i nalaz sudskog vještaka medicinske struke koji potvrđuje da je do štete došlo uslijed liječničke pogreške. U praksi su ovakvi sporovi složeni i dugotrajni, ali uspješni kada postoje jasni dokazi propusta liječnika, a odgovorna je zdravstvena ustanova (bolnica, poliklinika, dom zdravlja).
5. Što je regresna tužba i u kojim se slučajevima protiv mene može podnijeti?
Regresna tužba je zahtjev kojim osoba ili osiguranje koje je isplatilo štetu traži da im štetnik nadoknadi isplaćeni iznos, ako je za štetu odgovoran po zakonu. Primjerice, ukoliko ste pod utjecajem alkohola izazvali prometnu nesreću pa je osiguranje oštećeniku isplatilo odštetu, osiguranje može od vas potraživati isplatu iznosa koje je prethodno isplatilo oštećeniku.
Radi ostvarenja regresnog prava, potrebno je dokazati da je šteta podmirena (dokaz o uplati) i da ste stvarno odgovorni za štetu. Regresni zahtjev također postoji u slučajevima kada je poslodavac trećoj osobi naknadio štetu koja je nastala uslijed radnje radnika počinjenje s namjerom ili krajnjom nepažnjom odnosno u slučajevima kada je država isplatila naknadu žrtvi kaznenog djela, pa regresno potražuje isplaćeni iznos od počinitelja kaznenog djela.