Kazneno pravo je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja, a u širem smislu obuhvaċa: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Materijalno kazneno pravo su propisi koji proglašavaju određeno ponašanje kao kazneno djelo, sankcije i uvjete primjene propisa prema počiniteljima.
Prekršaj je kažnjivo djelo kojim se povređuje javni poredak, društvena disciplina ili druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela. Prekršaji i prekršajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne samouprave.
- zastupanje osumnjičenika u kaznenim postupcima pred sudom, policijom i Državnim odvjetništvom
- zastupanje u kaznenim postupcima radi kaznenog djela protuzakonitog ulaska, kretanja i boravka osoba na području Republike Hrvatske
- zastupanje u prekršajnim postupcima
- sastav prigovora protiv obveznih prekršajnih naloga i zastupanje u postupcima vođenim radi prometnih prekršaja
Kazneno pravo – Česta pitanja:
1. Pozvan sam u policiju na ispitivanje kao osumnjičenik – što mogu učiniti?
Ako ste pozvani na ispitivanje, imate pravo šutjeti (braniti se šutnjom) i ne iznijeti obranu ako s vama nije prisutan odvjetnik. Nadležna tijela dužna su vas obavijestiti o svim vašim zakonom zajamčenim pravima predočavanjem pouke o pravima.
Prije početka ispitivanja, možete angažirati branitelja i dogovoriti da bude nazočan ispitivanju. Vrlo je bitno razumjeti koja sve prava imate te ne potpisivati izjave bez da ste se prethodno uvjerili da ih u potpunosti razumijete.
Nakon dovršenog ispitivanja možete zatražiti na uvid zapisnik o ispitivanju te provjeriti je li unesen vaš cjelovit iskaz.
2. Što mogu učiniti ako sam žrtva kaznenog djela?
Žrtva kaznenog djela ima pravo na obaviještenost, sigurnost, besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku. Može prijaviti kazneno djelo policiji ili državnom odvjetništvu. Ima pravo pratiti tijek postupka i biti obaviještena o važnim odlukama te u postupku sudjelovati u svojstvu oštećenika.
Pomoć i podršku moguće je dobiti u Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima koji je dio unutarnjeg ustrojstva sudova.
3. Što znači uvjetna osuda?
Uvjetna osuda je institut prema kojem se okrivljeniku izriče kazna zatvora, ali ona se neće izvršiti ako u određenom roku (tzv. rok kušnje) ne počini novo kazneno djelo. Sud određuje trajanje uvjetne osude, najčešće između jedne i pet godina.
Ukoliko osoba u vrijeme provjeravanja počini novo kazneno djelo, sud može ovisno o izrečenoj kazni za novo djelo, opozvati uvjetnu osudu. Djelomična uvjetna osuda može se izreći počinitelju koji je osuđen na novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju većem od jedne, a manjem od tri godine, samo za dio kazne ukoliko ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.
4. Hoću li završiti u zatvoru ako je protiv mene podignuta kaznena prijava?
Ne nužno. Podizanje kaznene prijave ne znači automatski i izricanje kazne zatvora. Najprije slijedi istraga, a zatim eventualni sudski postupak u kojem se odlučuje o krivnji ukoliko optužnica bude podignuta ili prijavitelj kaznene prijave sam preuzme postupak.
Sud može izreći i druge sankcije, poput uvjetne osude, novčane kazne ili rada za opće dobro. Međutim, postoji i mogućnost da u odnosu na okrivljenu osobu prije bude određen istražni zatvor ukoliko sud bude smatrao da su ispunjene zakonom propisane pretpostavke njegovim određivanjem.
5. Koliko dugo kazneni postupak može trajati?
Kazneni postupci obično traju više godina, a posebice ako je riječ o složenijim predmetima. Duljina trajanja postupka ovisi o opterećenosti sudova, vrsti kaznenog djela i broju uključenih osoba (okrivljenika, svjedoka, oštećenika). U nekim slučajevima moguće je zatražiti ubrzanje postupka ako dolazi do povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se predsjedniku neposredno višeg suda. Ako se utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će se rok od najdulje 6 mjeseci u kojem predmet mora biti riješen, kao i primjerenu naknadu koja stranci pripada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku koja ne smije premašiti iznos od 4.650,00 EUR po jednom predmetu.
Prekršajno pravo – Česta pitanja:
1. Mogu li biti kažnjen ako odbijem alkotest?
Da, odbijanje ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu. Ukoliko vozač motornog vozila odbije podvrgnuti se ispitivanju prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina, kaznit će se novčanom kaznom uz iznosu od 1.320,00 EUR do 2.650,00 EUR.
Vozaču se ujedno može izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Odbijanje suradnje otežava obranu i najčešće vodi do strože sankcije pa je preporuka podvrgnuti se ispitivanju na traženje policijskih službenika.
2. Što ako sam dobio kaznu za prekršaj koji nisam počinio?
U prekršajnom pravu predviđena je mogućnost ulaganja pravnih lijekova – prigovora i žalbe. Vrlo je važno djelovati u zakonom predviđenom roku koji obično iznose 8 ili 15 dana. Isto tako, važno je iznijeti sve činjenice i dokaze koji Vam idu u korist odnosno iznijeti obranu.
Također možete tražiti na uvid spis i sve dokaze temeljem kojih Vam se određeni prekršaj stavlja na teret. Ukoliko se utvrdi da niste počinili prekršaj, postupak će se obustaviti odnosno bit će donesena oslobađajuća presuda.
3. Koliko dugo se prekršaj evidentira u prekršajnoj evidenciji?
Prekršaji se evidentiraju u prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa. Podaci se brišu nakon proteka određene zakonske rehabilitacije koji obično iznosi 3 godine. Nakon proteka toga roka, smatrat će se da počinitelj nije počinio prekršaj, a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu počinili prekršaj.
Podaci iz prekršajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak i državnim tijelima – ovlaštenim tužiteljima kad se radi o prekršajnom postupku protiv počinitelja prekršaja za kojeg se traže podaci.
4. Mogu li se žaliti na odluku prekršajnog suda?
Da, možete se žaliti odnosno podnijeti žalbu u zakonom predviđenom roku. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
U žalbi je moguće ukazivati na povrede postupka, pogrešnu primjenu zakona te na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Činjenica izjavljivanja žalbe u pravilu ne odgađa izvršenje odluke, osim ako sud ne odluči drugačije.
Obzirom da je u Prekršajnom zakonu točno određen sadržaj žalbe, preporučuje se zatražiti stručnu pravnu pomoć radi ispravnog sastava žalbe.