Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe – ostavitelja, uređuje prijelaz njene imovine (odnosno njezinih subjektivnih prava i obveza) na druge osobe tj. njezine nasljednike. Odvjetnik je dužan postupiti sukladno navedenim pravilima kako bi osigurao ostvarenje nasljednog prava svog klijenta.
- sastav oporuka
- sastav ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
- sastav ugovora o doživotnom uzdržavanju
- zastupanje u parničnom postupku radi pobijanja navedenih ugovora
- zastupanje u ostavinskom postupku pred sudom i javnim bilježnikom
- pravno savjetovanje zakonskih i oporučnih nasljednika
- sastav ugovora radi raspodjele imovine za života ostavitelja
Nasljedno pravo – Česta pitanja:
1. Koji je sud nadležan za vođenje ostavinskog postupka?
Za vođenje ostavinskog postupka nadležan je sud na čijem je području posljednje prebivalište umrle osobe. Ukoliko u vrijeme smrti ostavitelj nije imao prebivalište u RH, mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj imao boravište.
Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u RH, u tom je slučaju mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavinske imovine u RH.
Naposljetku, ukoliko se nijedan dio ostavine ne nalazi u RH, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.
2. Mogu li se odreći nasljedstva i kako?
Da, nasljedstva je moguće odreći se davanjem izjave o odricanju pred javnim bilježnikom tijekom ostavinske rasprave ili ranije. Izjava o odricanju može se dati usmeno na zapisnik prilikom ostavinske rasprave.
Isto tako, moguće je navedenu izjavu čiji potpis mora biti ovjeren kod javnog bilježnika u originalu dostaviti nadležnom sudu.
Odricanje ne može biti djelomično ni pod uvjetom te se ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu. Odricanje u korist nekog od nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svog nasljednog dijela.
3. Što ako sam izostavljen iz oporuke, a blizak sam srodnik?
Ukoliko su nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug, oni imaju pravo na nužni dio, dok su ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni nasljednici samo ukoliko su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
Raspolaganja za slučaj smrti (oporukom) koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su. Dakle, ukoliko je povrijeđeno pravo na nužni dio, osoba mora podignuti tužbu i navedeno dokazivati u parničnom postupku.
4. Kako se nasljeđuju dugovi preminule osobe?
Nasljednici ostavitelja preuzimaju ne samo imovinu nego i njegove dugove – ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Ukoliko ima više nasljednika, dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ukoliko oporukom nije drukčije određeno.
Prije prihvaćanja nasljedstva oportuno je provjeriti moguća dugovanja i vode li se kakvi ovršni postupci. Ukoliko su dugovanja suviše velika, moguće je odreći se od nasljedstva obzirom da nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.