Brak i bračni odnosi te odnosi između roditelja i djece, uređuju se normama obiteljskog prava koje će odvjetnik adekvatno primjeniti na konkretnu pravnu problematiku klijenta. Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj. osobnopravni i imovinskopravni odnosi članova obitelji te članova obitelji prema trećim osobama.
- savjetovanje i prevencija bračnih sporova
- zastupanje u sporovima radi razvoda braka i diobe bračne stečevine
- zastupanje u postupcima radi uzdržavanja
- zastupanje u postupcima radi susreta i druženja s djetetom
- zastupanje u postupcima oduzimanja ili ograničavanja poslovne sposobnosti
- izrada predbračnih i bračnih ugovora
Obiteljsko pravo – Česta pitanja:
1. Kako pokrenuti postupak razvoda braka?
Postupak razvoda može se pokrenuti sporazumno ili tužbom jednog supružnika. Ukoliko supružnici sporazumno žele okončati brak, u tom je slučaju potrebno podnijeti prijedlog nadležnom sudu za donošenje rješenja o sporazumnom razvodu braka.
S druge strane, ako između supružnika nema suglasne volje, postupak razvoda braka pokreće se tužbom jednog od supružnika.
Prije razvoda, ako imaju djecu, obvezno je prethodno savjetovanje pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad. Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju koje ne smije biti starije od 6 mjeseci potrebno je priložiti uz tužbu/prijedlog.
2. Tko odlučuje s kim će dijete živjeti nakon razvoda?
Roditelji se mogu dogovoriti s kojim od njih će dijete živjeti. U slučaju da između roditelja nije moguće postići sporazum u tom smislu, odluku će donijeti sud sukladno najboljem interesu djeteta. Sud će pri donošenju odluke, ovisno o dobi i zrelosti djeteta, u obzir uzeti i njegovo mišljenje.
Drugi roditelj kojim dijete neće živjeti, ima pravo i obvezu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom te sudjelovanja u svim odlukama koje se tiču djeteta. U nekim slučajevima u sudskim postupcima Hrvatski centar za socijalni rad daje svoj prijedlog i mišljenje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti te predložiti dinamiku viđanja djeteta s roditeljem s kojim ne živi.
3. Kako se određuje obveza i visina uzdržavanja za dijete (alimentacija)?
Roditelj s kojim dijete ne živi ima zakonsku obvezu plaćanja za uzdržavanje djeteta. Visina iznosa alimentacije ovisi o dobi djeteta, njegovim potrebama i mogućnostima roditelja.
Ukoliko roditelji ne mogu postići dogovor oko visine iznosa uzdržavanja, o tome će odlučiti sud.Ako roditelj ne plaća alimentaciju, može se pokrenuti postupak pred sudom te potraživati i isplatu dospjelih mjesečnih obroka.
Uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu. Nije moguće odreći se prava na uzdržavanje.
4. Kako se dijeli imovina stečena u braku?
Imovinsko pravne odnose u braku uređene su Obiteljskim zakonom. Imovina stečena tijekom braka smatra se bračnom stečevinom i dijeli se na jednake dijelove između supružnika, osim ako nije drukčije ugovoreno. To uključuje novčana sredstva, nekretnine, automobile i drugu vrijednu imovinu stečenu zajedničkim radom.
Imovina koju je jedan supružnik imao prije braka, ili stečena nasljedstvom ili darom, smatra se njegovom vlastitom imovinom i ne čini bračnu stečevinu. Dopušteno je sklapanje bračnog ugovora kojim se uređuju imovinski odnosi.
5. Mogu li baka i djed viđati unuke ako roditelji to brane?
Da, baka i djed imaju pravo održavati osobne odnose s unucima, osim ako to nije protivno interesima djeteta. Isto tako, i dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s bakom i djedom.
Ako roditelji to neopravdano onemogućuju, baka i djed mogu pred sudom pokrenuti izvanparnični postupak radi određivanja dinamike susreta s unucima. U tom slučaju u tijeku postupka Hrvatski zavod za socijalni rad i Poseban skrbnik mogu obaviti razgovor s djetetom i dati svoj prijedlog načina ostvarivanja osobnih odnosa koji je u najboljem interesu djeteta.