Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi koji nastaju među ljudima glede neposrednog gospodarskog iskorištavanja stvari, ili kraće – skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom stvari. To je ujedno definicija stvarnog prava u objektivnom smislu. U subjektivnom smislu, stvarno pravo su različita ovlaštenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme objektivnog prava.
- zastupanje u postupcima radi utvrđenja prava vlasništva
- zastupanje u postupcima radi smetanja posjeda
- zastupanje u postupcima radi zasnivanja nužnog prolaza
- zastupanje u postupcima radi zasnivanja služnosti puta
- zastupanje u postupcima radi zasnivanja plodouživanja
- zastupanje u postupcima uređenja međe
- zastupanje izvanknjižnog vlasnika nekretnine u postupku radi uvrđenja prava vlasništva
- otklanjanje problematike kod susjedskih prava i uznemiravanja prava vlasništva
- otklanjanje pravne problematike i nejasnoća vezanih za suvlasništvo i njegovo razvrgnuće
- zastupanje u postupcima radi zaštite, zasnivanja i prestanka stvarnih / osobnih služnosti
Stvarno pravo – Česta pitanja:
1. Na koji je način moguće dobiti podatke o vlasništvu određene nekretnine?
Najjednostavniji način za provjeru podataka jest putem e-Građani odnosno Zajedničkog informacijskog sustava (skraćeno ZIS). Za dobivanje podataka o vlasništvu potrebno je prethodno znati broj zemljišnoknjižne čestice i ime katastarske općine.
Upisom navedenih podataka u za to predviđena polja, dobiju se podaci o vlasništvu nekretnine. U navedeno je na taj način moguće doznati i opis čestice (npr. kuća i dvorište, oranica, vinograd itd.), površinu te druge relevantne podatke.
2. Što je izvadak iz zemljišne knjige i kako se ishoduje?
Izvadak iz zemljišne knjige je dokument u kojem je prikazano pravno stanje nekretnine. U njemu su sadržani podaci o (su) vlasnicima i opis nekretnine. Također je moguće u izvadak upisati i druge relevantne podatke, primjerice pravo služnosti na nekretnini, postojanje uporabne dozvole, zabilježba spora itd.
Moguće ga je ishoditi online putem ZIS-a ili direktno zatražiti isti u gruntovnici.
Drugi neformalni naziv za izvadak iz zemljišne knjige je vlasnički list.
3. Kako se upisuje pravo vlasništva u zemljišne knjige?
Upis (uknjižba) prava vlasništva vrši se putem prijedloga koji se podnosi nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu suda, ovisno o području na kojem se nekretnina nalazi.U prijedlogu je potrebno navesti pravni temelj stjecanja prava vlasništva (npr. kupoprodaja, darovanje, nasljeđivanje) i točnu oznaku nekretnine na kojoj se traži upis promjene vlasništva.
Ako sud zemljišnoknjižni sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za upis navedeni upis, donijet će rješenje kojim se dopušta upis prava vlasništva u korist osobe navedene u prijedlogu i dokumentu koji predstavlja pravni temelj stjecanja. Na navedeno rješenje suda moguće je izjaviti prigovor u roku od 8 dana, a o njemu odlučuje suda pojedinac nadležnog Općinskog suda.
4. Može li neka osoba steći pravo vlasništva nekretnine iako nije upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik?
Da, ukoliko određena osoba kroz određeno vremensko razdoblje posjeduje neku stvar mirno, zakonito i neprekidno kroz točno određen vremenski period. Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuju rokove za posjedovanje ovisno je li riječ o pokretnini ili nekretnini.
Ukoliko osoba smatra da udovoljava pretpostavkama za stjecanje prava vlasništva na opisani način, potrebno je podignuti tužbu odnosno pokrenuti sudski postupak radi utvrđenja prava vlasništva. Navedeni postupak vodi se pred sudom na čijem se području nalazi stvar koja je predmet utvrđenja prava vlasništva.
5. Koja je razlika između posjeda i vlasništva?
Karakteristike posjeda i vlasništva uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Posjed označava faktično držanje određene stvari, dok vlasništvo daje pravo nositelju da s određenom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi.
Dakle, vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari, što znači da ima šira ovlaštenja od posjednika. Pod određenim zakonskim uvjetima vlasnik može reivindikacijskom tužbom od posjednika zahtijevati predaju svoje stvari u posjed. Posjed se može štititi čak i od vlasnika ako dođe do smetanja.